Srijeda, 16 Siječanj 2013 21:08

Minerali - da ili ne?

Napisao 

Minerali su zdravi, ali ih morate pravilno koristiti. Nikad nemojte uzimati tablete minerala i vitamina bez savjeta stručnjaka jer vam mogu naškoditi. Ovdje objavljujemo neke savjete o vrijednostima i opasnostima minerala.

Magnezij (Mg)

Dnevne potrebe organizma: 300 – 400 mg

Sadrže ga: sve vrste zelenog povrća, kakao, mlijeko, lješnjaci, raženi kruh, ribe i med.

Magnezij je važan sastojak tkiva i tjelesnih tekućina čovjeka. Potreban je za normalno funkcioniranje mišića i živaca, potiče izmjenu tvari i čuvanje energije, jača srce i obrambeni sustav, štiti od tromboze i infarkta.

Nedostatak:

Kad organizam nema dovoljno magnezija, može doći do  emocionalnih poremećaja, oboljenja štitnjače i poremećaja srčanog ritma. Simptomi nedostatka magnezija su i gubitak apetita, mučnina, povraćanje, loš san, grčevi, pojačana stresna reakcija, razdražljivost, nervoza i loša koncentracija.

Premalo magnezija često se javlja kod alkoholičara, ljudi koji piju previše kave ili jedu previše proteina i rafiniranih namirnica – šećera, bijelog brašna... Ishrana s mnogo bjelančevina i masnoća dovodi do manjka magnezija.

 Nedostatak magnezija može nastati zbog prehrane u kojoj nema dovoljno ovog minerala, zbog bolesti želuca i crijeva, te bubrežnih oboljenja, zatim zbog alkoholizma, ciroze jetre, šećerne bolesti, prevelike uporabe sredstava za mokrenje (diuretika) i stresa.

Višak:

Kod uzimanja prevelike količine magnezija u hrani ili tabletama može doći do problema sa živčanim sustavom. Zbog toga ne treba uzimati više od propisane dnevne količine magnezija, a najbolje je uzimati magnezij u prirodnoj hrani u svakodnevnim obrocima.

Oprez:

Magnezij nije dobro uzimati s alkoholom ili kavom, jer oni potiču njegovo izlučivanje iz organizma. 

Odnos minerala i vitamina:

Ako uzimate magnezij, dobro je uz njega piti i vitamin D, koji pomaže organizmu da bolje prihvati magnezij. Također, treba znati da je potreba našeg organizma za magnezijem jako povezana s potrebom za kalcijem – što se više unosi kalcija, to je veća potreba za magnezijem!

Nijedan mineral ili vitamin u organizmu ne djeluju samostalno, oni su uvijek u nekoj vezi. Zbog toga treba biti oprezan kad ih čovjek uzima zajedno! Magnezij ne bi trebalo uzimati s kalcijem, jer oba imaju u čovjekovom organizmu isti tzv. transportni mehanizam. 

Poremećen odnos minerala može prouzročiti bolest ili neke druge neugodne simptome. Povišen odnos kalcija (Ca) i magnezija (Mg) znači da je vrijednost prvog (Ca) previsoka, dok je vrijednost drugoga (Mg) relativno niska. Što je razlika među njima veća, to je odnos kritičniji za čovjekovo zdravlje.

Više Ca nego Mg:

Povišen odnos ova dva minerala ukazuje na moguću «preopterećenost» organizma kalcijem ili lošu iskorištenost ovog elementa. Veće vrijednosti kalcija ne ukazuju uvijek i na velike rezerve ovog minerala u organizmu, nego na njegov nedostatak, zbog toga što organizam ne može upiti potrebnu količinu kalcija. Uzrok što tijelo loše iskorištava kalcij može biti nedostatak magnezija ili vitamina D.

Zbog takvog poremećenog odnosa kalcija i magnezija može doći do osteoporoze, problema sa zubima ili do poremećenog rada štitnjače.

Više Mg nego Ca:

Ako je u odnosu između ova dva minerala povećana količina magnezija, razlog tome može biti premalo tjelesnih aktivnosti, nedostatak sunčeve svjetlosti i vitamina D, ili premalo kalcija u hrani. Zbog takvog odnosa ovih minerala može doći do grča mišića, slabosti, umora i osteoporoze.

 

Cink (Zn)

Dnevne potrebe organizma: 12 - 15 mg

Sadrže ga: pivski kvas, jetra, špinat, soja, žumanjak i zrnati kruh, riba, meso, mlijeko, žitarice.

Cink jača obrambeni sustav organizma i poboljšava izmjenu tvari, te je važan sastavni dio hormona inzulina. Ovaj mineral pomaže kod zacjeljivanja rana i kod rasta, regulira spolni razvoj, metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina, te proizvodnju inzulina.

 Nedostatak:

Kad u organizmu nema dovoljno cinka ili ga čovjek ne dobiva dovoljno u svakodnevnoj prehrani, mogu se pojaviti jači simptomi stresa, gubitak apetita, poremećaj u izmjeni tvari, gubitak osjeta okusa i mirisa, sklonost infekcijama, ispadanje kose, smetnje u rastu i perutanje kože.

Nedostatak ovog minerala često se javlja kod alergija, oboljenja prostate, menstruacijskih tegoba, kožnih oboljenja i bijelih mrlja na noktima.

Otrovni teški metali kadmij, olovo, živa ili kositar, kao i neki proizvodi od žitarica s visokim sadržajem phytina, sprečavaju unos cinka u organizam. 

 Višak:

Zbog previše cinka u organizmu mogu se pojaviti smetnje u želucu i crijevima, slabokrvnost, te problemi s koordinacijom mišića.

Vjeruje se da je prevelika količina cinka u organizmu povezana s poremećajem metabolizma bjelančevina, dugotrajnom terapijom cinkom ili uporabom šampona koji sadrži cink.

 Oprez:

Hranu u kojoj ima kiselina ne stavljajte u posude obložene cinkom, jer može doći do otrovanja cinkom.

 Odnos kalcija (Ca) i cinka (Zn)

Ako u organizmu ima previše cinka, smanjuje se mogućnost upijanja (resorpcije) kalcija, pa će taj mineral nedostajati. No povišena količina cinka može biti samo privremena, i to zbog vanjskog kontakta sa cinkom, preko šampona. Simptomi nedostatka kalcija su osteoporoza i nedostatak vitamina D.

Ako je u organizmu premalo cinka, to je znak preopterećenja kalcijem, a simptomi koji to pokazuju su: dijabetes, arterioskleroza, bijele mrlje na noktima, usporeno zacjeljivanje rana, prostatitis, neplodnost i impotencija.

 

Jod (J)

Dnevne potrebe odraslih: 150 do 170 mcg

Sadrže ga: sol, morska riba, školjke, jabuke, voće, špinat, sir, kobasice i kruh.

Jod je sastavni dio hormona štitnjače, pa je važan za rast i razvoj, te za sagorijevanje i iskorištavanje hrane u organizmu.

Nedostatak:

Ako u organizmu nedostaje joda, može doći do povećanja štitne žlijezde, sporije izmjene tvari, povećanja težine, problema s koncentracijom, umora, malaksalosti, čestih promjena raspoloženja, seksualne nezainteresiranosti, koža se može sušiti a kosa lomiti. 

Ljudi koji žive u područjima s malo joda, a to su obično brdoviti krajevi, trebaju dodavati hrani tablete joda ili dvaput tjedno jesti ribu, te začiniti hranu solju u kojoj ima mnogo joda.

Višak:

Ako u organizmu ima previše joda, može doći do tegoba sa želucem i crijevima, mogu se pojaviti akne i koprivnjača.

 


 

Vitamin C

Vitamin C možemo uzimati da bismo iz organizma eliminirali teške metale. Dr. Linus Pauling preporučuje 0,14 grama vitamina C na kilogram tjelesne težine dnevno, u razdijeljenoj dozi. Najbolje je uzimati prirodne vitamine iz voća i povrća, a u ovoj tablici možete pročitati koliko vitamina C ima u njihovim plodovima:

 

100 g naranči sadrži  0,05 g  vitamina C

100 g grejpa       „       0,04        „

100 g kivija         „       0,15        „

100 g špinata     „       0,03        „

100 g rajčica      „       0,03        „

 

  

 

   

Pročitano 3775 puta

Ostali članci: zivot