Petak, 03 Travanj 2015 07:43

ZAŠTITITE SE OD KRPELJA: Donosimo savjete kako izbjeći ubod ovog neugodnog nametnika

Napisao 

S dolaskom proljeća raste rizik od bolesti koje prenose zaraženi krpelji pa stručnjaci pozivaju na oprez i osobnu zaštitu od krpelja prilikom odlaska u prirodu.

 

Najčešće bolesti koje prenose krpelji su Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rizična skupina izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja, a to su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici i turisti.

Krpelji najčešća prenose Lajmsku boreliozu – bakterijsku bolest koju karakterizira pojava crvenila na koži ovalnog ili prstenastog oblika koji se širi, s bljedilom u sredini.

Po podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, lani je u Hrvatskoj registrirano 470 oboljelih od Lajmske borelioze, a u 2013. njih 661, pri čemu se bilježi stalni rast oboljelih u zadnjih desetak godina.

Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti, najveći broj oboljelih od borelioze bilježi se u Zagorju, Međimurju i Koprivničko-križevačkoj županiji te u Zagrebu i okolici.

Sjeverozapadna Hrvatska prirodno je žarište druge najčešće bolesti koju prenose zaraženi krpelji, a riječ je o virusnom meningoencefalitisu, od kojeg zadnjih desetljeća oboli po četrdesetak osoba godišnje, dok su lani prijavljena 22 oboljela.

Tu bolest karakteriziraju povišena temperatura, glavobolja, umor, klonulost i bolovi u mišićima. Kod manjeg broja oboljelih bolest može zahvatiti moždanu ovojnicu, na što upućuju simptomi poput snažne glavobolje, kočenja vrata, mučnine i povraćanja, a može dovesti i do upale mozga s poremećajem svijesti.

Sretna je okolnost što se samo mali broj krpelja zarazi nametnicima prilikom hranjenja na šumskim životinjama. Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, pa ih je najviše u proljeće i rano ljeto, a mogu se sresti i u ranu jesen.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i za čovjeka najopasniji šumski krpelj, dok je u priobalju najrizičniji pseći krpelj, koji može izazvati mediteransku pjegavu groznicu. Tijekom 2013. godine bilo je šest, a lani svega dvoje oboljelih od te bolesti.

KAKO SE ZAŠTITITI?

Stručnjaci preporučuju osobama koje u ovo vrijeme odlaze u prirodu da se zaštite prikladnom odjećom i obućom – dugim rukavima i nogavicama uvučenim u čarape i zatvorenim cipelama. Treba hodati obilježenim stazama i izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, te odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

Također preporučuju nanošenje sredstava koja odbijaju krpelje na izloženije dijelove tijela, kao i obavezni pregled i tuširanje nakon povratka iz prirode.

Ako zateknete krpelja na koži ili odjeći, što prije ga odstranite. Pri pregledu posebnu pozornost treba obratiti na dijelove tijela s nježnijom kožom – područje iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena i pupak, dok se kod djece krpelj često može naći i na glavi.

[dnevno]

Pročitano 1616 puta

Ostali članci: bolesti