Četvrtak, 20 Prosinac 2012 20:51

Tko se treba cijepiti protiv gripe?

Napisao 

Gripa (influenca) je zarazna bolest koju uzrokuje virus influence, koji se prenosi direktno kašljanjem, kihanjem i nosnim sekretom. Virus gripe se može prenijeti i indirektno kada kapljice ili sekret iz nosa ili grla dođu na ruke, a zatim se dodirom može prenijeti na lice.

Svaka osoba može oboljeti od gripe, a najčešće obolijevaju djeca. Kod većine oboljelih simptomi traju pet do sedam dana, a uključuju: zimicu/tresavicu, grlobolju, bolove u mišićima, umor, kašalj, glavobolju, začepljen nos. Brojne druge bolesti mogu imati iste simptome i često ih se može zamijeniti s gripom.

Osobe starije od 65 godina  i osobe koje boluju od nekih kroničnih bolesti (npr. srčane, plućne ili bubrežne bolesti, oslabljen imunološki sustav) mogu imati teži oblik bolesti. Komplikacije gripe mogu biti: upala pluća, upala uha, upala sinusa, dehidracija te pogoršanje postojeće kronične bolesti. Kod starijih osoba gripa može uzrokovati pogoršanje srčanih tegoba koje mogu rezultirati srčanim i moždanim udarom. Kod djece može uzrokovati proljev i konvulzije. Svake godine nekoliko desetaka ljudi u Hrvatskoj umre od gripe, a više stotina ljudi mora biti hospitalizirano.

Većina umrlih od gripe su osobe starije od 65 godina. Cijepljenjem protiv gripe možete zaštititi sebe od gripe i smanjiti mogućnost da prenesete gripu na druge osobe.

Cijepiti se protiv gripe prije početka pojave sezone gripe jer je to najučinkovitiji način sprečavanja gripe. Smanjuje rizik od gripe ili ukoliko dobijete gripu, biti će značajno blaža. Osobito je važno da se cijepe protiv gripe ljudi pod povećanim rizikom jer su oni pod većim rizikom od razvoja teških komplikacija gripe.

Zaštita

Ostale preventivne mjere za sprječavanje širenja gripe su:

• Perite ruke učestalo sapunom i tekućom vodom

• Prekrijte usta i nosa maramicom za jednokratnu upotrebu tijekom kašljanja i kihanja

• Bacite maramice nakon upotrebe 

• Ukoliko maramice nisu pri ruci, kašljite i kišite pokrivajući nos i usta laktom

• Ostanite kod kuće ako se razbolite

• U slučaju pogoršanja potražite liječničku

Inaktivirano (mrtvo) cjepivo protiv gripe se primjenjuje u obliku injekcije. Virusi gripe se trajno mijenjaju te je preporučeno cijepljenje svake godine. Na temelju praćenja kretanja virusa u populaciji, znanstvenici donose preporuke o sastavu cjepiva, tj. na temelju predviđanja koji će sojevi virusa gripe najvjerojatnije uzrokovati slijedeću epidemiju, daju se preporuke o tome koji sojevi se trebaju upotrijebiti za proizvodnju cjepiva. Cjepivo ne može spriječiti gripu uzrokovanu sojevima koji se bitno razlikuju od onih korištenih za proizvodnju cjepiva.

Do dva tjedna je potrebno da cijepljena osoba razvije zaštitu nakon cijepljenja. Zaštita traje oko godinu dana.

Tko se treba cijepiti i kada?

Sve osobe koje imaju kroničnu bolest, koja se može pogoršati uslijed gripe, npr.:

• srčana insuficijencija, koronarna bolest, 

• astma, plućni emfizem i druge plućne bolesti, 

• dijabetes i druge metaboličke bolesti, 

• neurološke i neuromuskularne bolesti koje utječu na disanje,  

• bubrežne bolesti, 

• bolesti koje suprimiraju imunološki sustav (maligne bolesti, HIV infekcija, prirođena oštećenja imunološkog sustava, dugotrajno liječenje kortikosteroidima);  Zdravstveni djelatnici;  Osobe starije od 65 godina; 

Treba se cijepiti čim cjepivo postane dostupno. Na taj se način stigne postići zaštita na vrijeme čak i ako sezona gripe započne ranije. Možete se cijepiti i tijekom trajanja sezone gripe. Gripa se može pojaviti bilo kada, ali najčešće se javlja od listopada do svibnja. Posljednjih sezona, najviše oboljelih od gripe bilo je u siječnju i veljači. Cijepljenje tijekom prosinca ili čak i kasnije će također većinom biti korisno. 

Djeca mlađa od 9 godina, koja se prvi put cijepe protiv gripe, trebaju biti cijepljena s dvije doze cjepiva da bi bila zaštićena, a kasnije jednom dozom. Starija djeca i odrasli se cijepe jednom dozom. Cjepivo protiv gripe može se primiti u isto vrijeme kad i ostala cjepiva.

Ovo su preporuke liječnika iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pročitano 1682 puta

Ostali članci: bolesti