Srijeda, 22 Siječanj 2014 11:58

Suh, grčevit, naporan... kašalj

Napisao 

Iako ima mnogo težih bolesti, podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da ljudi najčešće odlaze k liječniku zbog bolesti dišnog sustava. Kod svih tih bolesti, akutnih ili kroničnih, kašalj je najčešći simptom. Ovdje pročitajte kakav kašalj može biti kod različitih bolesti.

Nitko o kašlju ne razmišlja kao o simptomu kojim naš organizam odgovara na neku bolest ili se brani od nje. Obično se misli da je to kratkotrajna nelagoda, kao što je to svrab kože, proljev ili neka slična reakcija organizma koji dođu i prođu, pa ubrzo na njih zaboravimo. Naravno, ne treba raditi paniku zbog svakog kašlja, ali ne treba ni biti nemaran ako se kašalj često ponavlja.

Jer kašalj je refleksna reakcija čovjekova organizma na nadražaj sluzokože bilo kojeg dijela dišnih putova. Tu reakciju može izazvati prašina, dim, plinovi ili neko drugo zagađenje. To je zapravo obrambeni mehanizam koji treba omogućiti prohodnost dišnih putova.

Povremeni kašalj je stoga preduvjet za normalno disanje. Njime se čisti dišni sustav, iz kojeg se izbacuju virusi, bakterije, sluz, te sitna i krupna strana tijela koja mogu ugroziti zdravlje, od dima do većih komada hrane, dječjih igračaka i drugih predmeta.

 

Sto puta jače

Kako je to moguće? Kašalj je nevjerojatno ubrzan i eksplozivan izdisaj kod kojeg je brzina izdahnutog zraka oko 100 puta veća nego kod normalnog izdisaja. Pri udisaju, uz zatvaranje grkljana, stežu se izdisajni mišići u prsima i raste tlak unutar pluća i grudi. Nakon toga naglo se otvaraju grkljan i glasnice, te nastaje eksplozivan zvuk koji prati kašalj.

Kašalj može biti rijedak, čest, trajan, obično kašljucanje ili naporan, grčevit kašalj u napadajima. Ako je kašalj čest i tvrdokoran, on jako umara bolesnika jer pokreće mnoge skupine mišića u grudnom košu, trbuhu, ošitu i zdjelici, te pojačano troši kisik i energiju potrebnu za rad drugih organa.

Zbog toga se nemojte čuditi ako vam se netko žali da ga je kašalj iscrpio, a pogotovo ako to govore stariji. Ljudi koji dugo vremena makar i bezazleno kašlju nisu umišljeni bolesnici. Sve što se za vrijeme kašljanja događa ometa odmor, djeluje na san, smanjuje apetit i slabi otpornost čitavog organizma, koji postaje neotporan na druge bolesti od kojih bi se inače lako obranio.

Zbog kašlja koji traje desetak ili više dana treba svakako otići k liječniku. Jer osim što kašalj smeta bolesniku i njegovoj okolici, njime se iskašljavaju i uzročnici bolesti. Važno je na vrijeme i točno utvrditi uzrok kašlja i potom ga liječiti na najprimjereniji način. Lijekove ne treba uzimati napamet, a pogotovo antibiotike. Na primjer, kod kašlja uzrokovanog upalom gornjih dišnih putova antibiotici se daju samo ako se procijeni da je uzrok bolesti bakterijski, a ne virusni.

 

Otvoren nos
Bolesniku nos treba biti otvoren, a zrak koji se udiše treba biti čist, vlažen i ne previše hladan, kako bi se omogućilo disanje na nos. Kapljicama za nos može se smanjiti oteklina sluznice nosa i količina sekreta koja se cijedi u ždrijelo, pa će tako prestati i uzrok za podražajni kašalj.

Kada je uzrok kašlja nepoznat a ugrožava bolesnika, treba ga umiriti lijekovima, bez obzira na njegov uzrok. Lijekovi za umirenje kašlja su antitusici i sekretolitici. Ako je kašalj tvrdokoran, neproduktivan i suh, ublažava se antitusicima, koji djeluju na centar za kašalj.

Ako je kašalj produktivan, s iskašljajem zbog upale i otoka dišnih putova, ublažava se sekretoliticima ili ekspektoransima, koji pomažu razvodnjavanju gustog, ljepljivog sekreta i tako olakšavaju iskašljavanje, smiruju kašalj i olakšavaju disanje.

Za vrijeme kašlja, pacijent i njegova obitelj ne bi smjeli pušiti. Prostorije u kojima bolesnik boravi moraju biti provjetrene, suhe i umjereno tople. Osim lijekova koje odredi liječnik, dobro je uzimati čajeve i med, te osvježiti eteričnim uljima prostoriju u kojoj se boravi.

 

kasalj2

Vrste kašlja

Faringealni ili ždrijelni
To je suh i "dosadan" kašalj, koji se češće javlja noću, a ponekad je toliko dugotrajan da može izazvati povraćanje. Uzroci ovakvog kašlja mogu biti upale u području nosa, sinusa, treće mandule ili krajnika. Bolesnik je stalno nadražen zbog cijeđenja sadržaja iz sinusa niz ždrijelo.

Laringealni ili grkljanski
Kod ovakvog kašlja, sluznica grkljana je zbog virusne ili bakterijske upale otečena, pa je otežan protok zraka. Pritom nakon teškog, glasnog udisaja, zbog otečenih glasnica dolazi do promuklog kašlja koji je nalik lavežu. Ako se pritom začepi i grkljan, malu djecu treba odmah odvesti k liječniku da se ne uguše, što dobro znaju roditelji djece koja često imaju laringitis.

Hripavac, veliki kašalj
Ovo je akutna, infektivna respiratorna bolest. Nakon desetak dana suhog kašlja uz temperaturu, počinju napadaji kašlja bez udaha, zbog čega lice postaje sve crvenije, usta otvorena, oči izbuljene i pune suza, a jezik isplažen. Na trenutak bolesnik prestaje disati i poplavi, a zatim se snažni udah čuje kao magareće revanje. Takav kašalj može nastati i kad se udahne neko strano tijelo, kod bolesti "cistične fibroze", te kod nekih vrsta viroze.

Kronični produktivni kašalj
Ovaj dugotrajan kašalj uz iskašljavanje, osobito ujutro, ukazuje na kronični bronhitis ili proširenja bronha. Sadržaj koji se iskašljava može postati žutozelen i gnojan kod bakterijskih infekcija. U kasnijoj fazi može doći do smanjenja površine pluća i otežanog disanja. Zbog kroničnog bronhitisa i čestih upala dolazi do problema s bronhima, koji postaju žarište upale. Kašalj je posebno jak kod prehlada, pri većim tjelesnim naporima i jačoj hladnoći.

Kašalj zbog stranog tijela
Ako u dišne puteve dođe veće strano tijelo i zaglavi se u grkljanu, to može ugroziti život. Manje strano tijelo najčešće prođe kroz grkljan do bronha. Metalna ili plastična strana tijela obično su glatka, te izazivaju slabiju reakciju sluznice dišnih putova. Prirodna strana tijela, primjerice grah, kukuruz, lješnjak i slična, mogu nabubriti i izazvati jak kašalj i gušenje, pa čak i gubitak svijesti ili smrt.

Ako je strano tijelo manje, u početku ne treba doći do gušenja ili jačeg kašlja, pa se čovjek ubrzo umiri. No zbog upale i otjecanja javlja se novi kašalj, promuklost, otežano disanje, pa čak i sukrvica kod iskašljavanja. Nakon toga se čovjek može smiriti na nekoliko mjeseci, ali ako strano tijelo nije izvađeno, ipak može doći do komplikacija s plućima. Liječnik bi kod svakog tvrdokornog kašlja i čestih upala pluća trebao posumnjati na strano tijelo i napraviti sve pretrage da utvrdi uzrok kašlja.

Alergijski kašalj
Ovakav kašalj javlja se kod astme i alergijskog rinitisa. Alergijski rinitis ili peludna hunjavica je alergijska bolest sluznice nosa i sinusa. To je reakcija na pelud trave, stabala i korova, kućnu prašinu, grinje, životinjske dlake, perje, plijesan ili reakcija na sastojke hrane, primjerice jaja, ribe, mesa, oraha, jagoda...

Kašalj je najčešće sličan kihanju, uz svrab i sluz u nosu, peckanje u očima i suzenje. Zbog grebanja u grlu kašalj se nastavlja kao suho kašljucanje. Bolest se često proširi na donje dišne putove pa prelazi u astmu. Zbog toga treba odmah utvrditi točnu dijagnozu i početi ispravno liječenje.

Kašalj kod tuberkuloze
To je dugotrajan, suh kašalj uz iskašljavanje sukrvice. Ova bolest najčešće pogađa slabije otporne ljude, koji rade teže fizičke poslove, a slabije se hrane i imaju lošu higijenu. Bolest je nekad teško otkriti, a najčešći simptomi su kašalj koji traje mjesecima, povremene niske temperature, malaksalost, bljedilo, gubitak apetita, mršavljenje i bezvoljnost.

Pročitano 3511 puta

Ostali članci: bolesti