Petak, 18 Listopad 2013 03:14

Prehrana izaziva rak

Napisao 

Može li meso izazvati rak? Medicina ne može pružiti nedvojbene dokaze za to, ali neki stručnjaci priznaju da je vegetarijanska prehrana mnogo zdravija od one koju prosječni ljudi svakodnevno uzimaju. Ovdje pročitajte kako se prehranom može uzrokovati ili pak spriječiti zloćudne bolesti.

Način prehrane prosječnog stanovnika Hrvatske i ostalih zemalja Europe pridonosi nastanku 40 posto zloćudnih bolesti! Zbog čega se to događa?

Ljudska hrana sadrži tvari koje štite od raka, ali i one koje ga izazivaju. Većina tvari koje izazivaju rak, takozvanih mutagena i kancerogena, ulazi u hranu putem pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi.

Neki mutageni i kancerogeni nastaju i tijekom skladištenja, kuhanja i probavljanja hrane, a njihova količina prilično varira ovisno o vrsti hrane, načinu i kvaliteti čuvanja, kao i temperaturi kuhanja. Zbog toga omjer zaštitnih i mutagenih tvari u prehrani može poprilično varirati od čovjeka do čovjeka, odnosno od dana do dana kod iste osobe.

U ljudskoj prehrani masti i vlakna imaju suprotno djelovanje na nastanak raka. Uzimanje pretjerane količine masti povećava rizik od raka, dok ga prehrana bogata vlaknima smanjuje.

 

Vlakna su dobra

Istraživanja provedena na ljudima i životinjama ukazuju na to da prehrana bogata vlaknima može smanjiti rizik od nekih vrsta raka, pogotovo raka debelog crijeva.

Raka debelog crijeva praktički nema među stanovnicima sjeverozapadne Indije (pokrajina Punjab), čija je prehrana daleko bogatija neprerađenim žitaricama (mekinjama), celulozom, povrćem, vlaknima i jogurtom, u usporedbi s onom južnih Indijaca, koji jedu drugačiju hranu.

Također je rasprostranjenost raka općenito mnogo manja među vjernicima adventistima sedmog dana koji su vegetarijanci. Prehrana bogata vlaknima potiče pravilan rad i redovno pražnjenje crijeva čime se skraćuje razdoblje u kojem je tijelo izloženo kancerogenim tvarima koje nastaju u probavnom sustavu. Tako se ograničava apsorpcija kancerogena, dakle smanjuje i rizik od raka.

 

Antioksidans

Obilata konzumacija vlakana može dovesti do stvaranja velike količine butirične kiseline, zahvaljujući njihovoj fermentaciji u debelom crijevu koju izazivaju bakterije.

Butirična kiselina je masna kiselina koja se brzo širi iz debelog crijeva u organizam. Pokazalo se da ona ima snažno antikancerogeno djelovanje na razne vrste stanica tumora. To može biti jedan od razloga zbog kojih prehrana bogata vlaknima štiti ne samo od nastanka raka u probavnom sustavu, nego i drugim organima.

Jedno kliničko istraživanje pokazalo je da se kod pacijenata s nasljednom adenomatskom polipozom (opasno oštećenje debelog crijeva) koji su prosječno uzimali 22 g biljnih vlakana zajedno s vitaminom C (4 g dnevno) i atokoferolom (400 mg dnevno), broj polipa smanjio u odnosu na one koji su uzimali vitamine i malu količinu vlakana ili pak dobivali malo vlakana i placebo.

Nažalost, samo 10 posto odraslih stanovnika dnevno uzima više od 20 g biljnih vlakana. Budući da prevelika količina masnoća potiče nastanak tumora, zdrava osoba trebala bi dobivati 20-25% kalorija iz masti. No umjesto toga, čovjek u prosjeku uzima dnevno 40% kalorija iz masti.

 

Tamno voće

Na što trebamo paziti u prehrani? Potamni li voće i povrće na sobnoj temperaturi, to je znak da su se u njemu počele stvarati štetne i opasne mutagene tvari poput oksidiranih fenolnih spojeva.

Da voće ne potamni, često se na njega raspršivačem nanose male količine hidrazina, kako ne bi oksidiralo i kako bi što duže ostalo svježe. No kod nekih osoba hidrazin može izazvati alergijsku reakciju.

Zbog kuhanja na visokim temperaturama meso i povrće mogu potamniti. To je znak da je došlo da stvaranja mutagena.
Istraživanja su pokazala da vrlo popularan način pečenja mesa na drvenom ugljenu (roštilju) može povećati rizik od raka.
Ipak, čini se da jedemo li tako pripremljena jela u umjerenim količinama, te pridržavamo li se nekoliko jednostavnih savjeta, taj se rizik može prilično smanjiti.

 

Opasni roštilj

Što se zapravo događa kad se meso pripravlja na drvenom ugljenu? Dok se meso prži, masnoća kaplje na vruć ugljen i nastaje dim koji sadrži takozvane policiklične aromatske ugljikovodike poput benzpirena, snažnog kancerogenog agensa.
Budući da mu je direktno izloženo, meso upija taj dim. Zbog toga meso pečeno na drvenom ugljenu sadrži kancerogene tvari upijene iz dima kojih nema u onom koje je pripravljeno na drugi način.

Količina policikličkih aromatskih ugljikovodika tim je veća što je meso masnije i više izloženije dimu. Prosječni odrezak s roštilja sadrži oko 8 mcg policikličkih aromatskih ugljikovodika po kilogramu.

Kako bi se smanjila količina kancerogenih tvari iz mesa pečenog na drvenom ugljenu, trebalo bi ukloniti što više masnoće prije pečenja. Osim toga, meso bi tijekom prženja trebalo staviti malo više od ugljena tako da se barem nešto dima rasprši prije no što dođe do njega.

Prekrivanje roštilja alufolijom prije stavljanja mesa također će ga zaštititi od dima. Kuhar i ostali trebali bi izbjegavati udisanje dima. Dobra zamjena za drveni ugljen je i plinski roštilj. Na taj način možete uživati u mesu sa žara bez pojačanog izlaganja mogućim kancerogenima.

tablete

Vitamini pomažu

Tijekom probavnog procesa nastaju razni mutageni i kancerogeni. Za čuvanje i konzerviranje mesnih proizvoda - šunke, kobasica, hrenovki i suhog mesa - obično se koriste nitriti. Premda oni sami po sebi ne izazivaju rak, u kombinaciji s aminima u želucu mogu stvoriti takozvane nitrozamine.

Nitrozamini se ubrajaju među najsnažnije kancerogene kod ljudi i životinja. Topivi su u vodi, zbog čega se brzo apsorbiraju i šire do svih tjelesnih organa. Prisutnost vitamina C ili vitamina E (a-tokoferola) u želucu može spriječiti ili smanjiti količinu nitrozamina.

Zbog toga uzimanje vitamina C i E neposredno prije jela može ograničiti ili onemogućiti stvaranje nitrozamina u želucu. Potrebna količina tih vitamina ovisi o količini nitrita u jelu. Međutim, do danas se još uvijek ne može sa sigurnošću reći koja količina spomenutih vitamina može spriječiti nastanak nitrozamina.

 

Vegetarijanci zaštićeni

Osim njih postoje i mnoge druge mutagene tvari (agensi što izazivaju promjene na genima koje mogu ili ne moraju dovesti do nastanka raka) koje nastaju u probavnom sustavu. Premda sve mutacije (promjene genetskog materijala) ne dovode do nastanka raka, one koje to čine uvijek mu prethode.

Istraživanja su pokazala da je količina mutagena u fekalijama veća kod osoba koje jedu meso nego u vegetarijanaca. Veća razina mutagena u izmetu može povećati rizik od raka. Tu tvrdnju potkrepljuje činjenica da je rasprostranjenost raka među adventistima sedmog dana, koji su vegetarijanci, puno niža nego kod ljudi koji jedu meso.

Otkriveno je da uzimanje vitamina C ili E smanjuje razinu mutagenih tvari u fekalijama mesojeda. Isto tako, rezultati nekih istraživanja pokazali su da je uzimanje oba vitamina daleko učinkovitije nego kad ih se konzumira pojedinačno. Zbog toga se stvaranje mutagena i kancerogena u probavnom sustavu može smanjiti uzme li se prije jela multiantioksidansni preparat koji osim vitamina C i E sadrži i vitamine B-skupine te odgovarajuće minerale.

 

Što povećava rizik?

Istraživanja na ljudima i pokusi na životinjama pokazuju da povećani unos masti povećava rizik od određenih vrsta raka, osobito raka dojke, debelog crijeva, prostate, ali i nekih drugih vrsta. Nasuprot tome, smanjivanjem unosa masti snizit će se i rizik od spomenutih bolesti. Jasno je, dakle, da velika količina masti pomaže nastanak raka.

Rezultati pokusa na životinjama pokazali su da u slučaju manjeg unosa masnoća višestruko nezasićene masne kiseline više pogoduju nastanku raka nego one zasićene, ali do danas nije utvrđeno može li se taj zaključak primijeniti i na ljude.

Osim toga, još uvijek se ne zna koji su sastojci masnoća zapravo odgovorni za razvoj raka, iako neka istraživanja ukazuju na to da prevelika razina kolesterola može povećati rizik od raka. Trebalo bi provesti opsežna istraživanja na ljudima kako bi se odredila veza između povišenog kolesterola i nastanka raka.

 

prva pomoc

Spašava li vitamin E?

Ne postoji točno objašnjenje zbog čega prehrana bogata mastima povećava rizik od raka, ali rezultati nekih laboratorijskih istraživanja pokazuju da je lučenje prostagladina E2 (PGE), kemikalije koju stvara tijelo, prilično pojačano kod životinja koje jedu vrlo masnu hranu. Pokazalo se da visoka razina te kemikalije slabi imunološki sustav organizma.

Zbog toga bi veći rizik od raka uzrokovan prehranom bogatom mastima mogao biti posljedica slabljenja obrambenog sustava organizma. Opaženo je da velike količine vitamina E mogu spriječiti neke od štetnih učinaka pretjerane konzumacije masti. To, naravno, ne znači da bi trebalo nastaviti s prehranom bogatom mastima i uzimati velike količine vitamina E, budući da se time može povećati i rizik od srčanog udara.

Prehrana bogata mastima može podići razinu estrogena u ženskom tijelu, a poznato je da taj hormon pospješuje nastanak raka. Velika količina žučnih i masnih kiselina u organizmu izazvana prehranom bogatom mastima može potaknuti nastanak raka debelog crijeva.

Kalcij sprečava štetno djelovanje žučnih i masnih kiselina čineći ih netopivima, čime se onemogućuje njihovo upijanje u organizam.

 

Previše bjelančevina

Ograničeni laboratorijski podaci i istraživanja provedena na ljudima ukazuju na to da bi prekomjerni unos bjelančevina mogao biti povezan s većim rizikom od raka dojke, sluznice maternice, prostate, debelog crijeva, rektuma, gušterače i bubrega.

Čini se da, nasuprot tomu, manji unos bjelančevina smanjuje taj rizik. Premda ispitivanja provedena na životinjama ukazuju na to da bjelančevine igraju posebnu ulogu kod pojeva raka na životinjama, istraživanja provedena na ljudima nisu dala tako uvjerljive rezultate.

Budući da naša tipična prehrana uključuje značajne količine mesa, bogatog izvora bjelančevina i masti, u ovom trenutku teško je odrediti točnu ulogu bjelančevina u razvoju raka kod ljudi.

Činjenica je da su pokusi na životinjama pokazali da povećano uzimanje bjelančevina povećava učestalost raka izazvanog kemijskim putem, što može ukazivati na činjenicu da se isto događa i kod ljudi.

Pročitano 3199 puta

Ostali članci: bolesti