Srijeda, 10 Travanj 2013 11:42

Meningokokna bolest

Napisao 

U posljednje se vrijeme ova bolest često pojavljuje u školama, a mnogi ne znaju što je to, je li smrtonosno, kakvi su simptomi… Nažalost, ta bolest nije bezopasna, no ne valja se prepustiti strahu, već radije saznajte o čemu je točno riječ.

Jedne ljetne noći oko tri sata ujutro, samo nekoliko sati nakon što je u kritičnom stanju primljen u bolnicu, na odjelu intenzivne njege Županijske bolnice u Čakovcu preminuo je učenik prvog razreda Tehničke i obrtničke škole Čakovec. Uzrok smrti srednjoškolca iz Donje Dubrave bila je meningokokna sepsa, veoma opasna bolest čiji je uzročnik bakterija.

Nesretni je mladić samo dan prije, sudjelovao na natjecanju vatrogasne mladeži, na kojem se okupilo više od 1200 djece. Kako se radi o zaraznoj bolesti koja se prenosi kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem, poljupcem...), među roditeljima djece koja su sudjelovala na natjecanju zavladala je panika.

Iz Zavoda za javno zdravstvo umirivali su roditelje kako je zaraza moguća tek nakon dužeg neposrednog kontakta, te da se ne prenosi hranom, niti predmetima kao što su čaše, pribor za jelo, ručnici... Već sljedećeg dana pod nadzor je stavljeno više od stotinu osoba za koje se pretpostavlja da su bili u neposrednom kontaktu s preminulim, i svi su dobili terapiju.

 

Nepovezani slučajevi

Četiri dana prije, također u kritičnom stanju u bolnicu u Čakovcu primljen je učenik iz Šenkovca, a sumnja da je i on obolio od meningokokne sepse potvrđena je u četvrtak. Isti dan pod nadzor su stavljeni svi koji su bili u neposrednom kontaktu i bliskom dodiru s oboljelim učenikom.

U Zavodu za javno zdravstvo uvedena je pripravnost, a telefonski broj pripravnosti podijeljen je svima koji su bili u opasnosti da zbog bliskog kontakta s oboljelim učenikom i sami obole. Oboljeli se učenik srećom oporavio.

Taj slučaj nije bio povezan s prethodno opisanim slučajem, jer se kod oba oboljela učenika radilo o različitim tipovima bolesti, pa je nestao strah da je riječ o epidemiji. Sličnih je slučajeva bilo nekoliko u posljednje vrijeme, pa su mnogi roditelji prestrašeni jer ne znaju o kakvoj se bolesti radi. Ovdje pročitajte kako liječnici objašnjavaju što je meningokokna bolest, kako nastaje, kakvi su simptomi…

 


 

 

Uzroci, liječenje…

Meningokokna bolest je zarazna bolest uzrokovana bakterijom zvanom meningokok. Najčešće se javlja u dva oblika, kao meningitis ili kao meningokokna sepsa.

Meningokokni meningitis je mnogo češći od meningokokne sepse i lakše se liječi, ali češće ostavlja trajne posljedice. Meningokokna sepsa je ozbiljno stanje često s vrlo nepovoljnim ishodom, koje označava ulazak mikroorganizama u krv i upalnu reakciju našeg organizma na bakterije u krvi.

Bakterija meningokok živi na sluznici nosa i ždrijela i to isključivo u čovjeka. Smatra se da oko 5-20% ljudi, ovisno o godišnjem dobu, nose meningokok na sluznicama gornjeg dišnog sustava no ne obolijevaju od meningokokne bolesti. Ti se ljudi nazivaju zdravim kliconošama. Izlučevinama iz usne šupljine kao i kapljicama iz dišnog sustava oni meningokok mogu prenijeti na drugu osobu. Da bi se uzročnik prenio potreban je bliski kontakt jer meningokok izvan tijela brzo ugiba.

Uzročnik nije toliko zarazan da bi se prenosio kao gripa ili prehlada. Iz ždrijela mikroorganizmi mogu prodrijeti do moždanih ovojnica putem krvi. Meningogokne infekcije su češće zimi i u rano proljeće.

 

Mala djeca…

Uglavnom je to bolest male djece i mladih ljudi; javlja se sporadično, no moguće su i epidemije u određenim uvjetima kao što su gust smještaj regruta u vojarnama, učenici u domovima, djeca u školi, izbjeglice u logorima. Smrtnost oboljelih je od 5 do 10%. Prijem oboljelog u bolnicu je obavezan. Članovi obitelji i oni u bliskom kontaktu s inficiranom osobom  su pod povećanim rizikom od infekcije meningokokom. Infekcija se prenosi od osobe do osobe kapljicama koje se udahnu iz kihanja, kašlja, pljuckanja ili za vrijeme govorenja kliconoše ili oboljelog.

Vrijeme od infekcije do nastanka prvih znakova bolesti iznosi najčešće 3-4 dana, no može varirati od 2-10 dana. Znakovi meningokoknog meningitisa su povišena tjelesna temperatura, jaka glavobolja praćena mučninom i povraćanjem te ukočena šija. Kod djece mlađe od godinu dana znak može biti i izbočena fontanela (mjesto na glavi djeteta gdje kosti još nisu međusobno srasle). Često je prisutna i pospanost.

Znakovi meningokokne sepse su opće loše osjećanje, razdražljivost, tjeskoba, povraćanje, glavobolja, povišena tjelesna temperatura te osip zbog sitnih krvarenja u koži kao posljedica upale krvnih žila, koji se javlja najčešće na udovima, i to potkoljenicama, te na trupu. Ukoliko se liječenje odmah ne započne, uskoro se pojavljuju znakovi šoka. U oba slučaja mogu biti izraženi znakovi poremećaja svijesti. Znakovi bolesti razvijaju se vrlo brzo, u razdoblju od nekoliko sati do 1 dan.

 

Liječenje

Ukoliko se primijeti nešto od navedenih simptoma, treba se hitno uputiti liječniku opće medicine ili u hitnu ambulantu, gdje će se pregledom ustanoviti je li riječ o meningokoknoj bolesti. Bolesnik se liječi na intenzivnoj njezi u izolaciji. Što liječenje prije započne, veća je šansa za povoljan ishod bolesti. Bolest u 10-15% slučajeva kod preživjelih ostavlja trajne posljedice (gluhoću, mentalne i neurološke promjene).

Kako se dokazuje meningokokna sepsa? Testovima, koji se provode u bolničkim uvjetima, primjerice krvnom slikom, analizom mokraće, testovima zgrušavanja krvi. Ipak, najvažnije je uočiti karakterističan osip. Ukoliko se bolest ranije otkrije i odmah počne liječiti, veće su mogućnosti da osoba uspješno svlada bolest. No, dođe li do šoka ili zatajenja nadbubrežne žlijezde, manje su mogućnosti za izlječenje.

Obitelji, ukućanima te vrtićkoj grupi kojoj pripada oboljelo predškolsko dijete, odnosno razredu oboljelog školskog djeteta epidemiolog će propisati tretman odgovarajućim antibiotikom. Ukoliko su članovi obitelji doveli oboljelog u bolnicu te je dijagnoza odmah postavljena, obitelj dobiva terapiju odmah u bolnici. Brisevi nosa i ždrijela okolini se ne uzimaju jer do rezultata briseva treba čekati dva dana, a u tom periodu netko tko je bio negativan kad smo mu uzeli bris može postati pozitivan.

Širenje bolesti sprečava se uz pomoć davanja antibiotika i cijepljenjem. Ukoliko se pojavi veći broj oboljelih na nekom području, organizira se masovno cijepljenje.

 


 

 

Tko je u opasnosti?

Meningokokna bolest češća je kod djece, kod osoba kojima je oslabljen imunitet, te osoba koje nemaju slezenu, zatim u onih koji boluju od kroničnih bolesti pa im je iz tog razloga oslabljena imunološka reakcija. Ugroženije su također osobe koje primaju lijekove koji utječu na imunološki sustav (citostatike, kortikosteroide), oboljeli od neke virusne infekcije ili HIV-pozitivne osobe, te pušači.

S povećanim rizikom obolijevanja povezan je i boravak u pretrpanim prostorijama, noćnim klubovima i pijenje alkohola, te povećana tjelesna aktivnost (marševi regruta, natjecanja sportaša), budući da iscrpljenost također oslabljuje imunitet. Američka istraživanja navode da češće obolijevaju osobe iz siromašnijih slojeva društva.

 

 

Pročitano 2798 puta

Ostali članci: bolesti