Utorak, 12 Studeni 2013 06:52

Apneja - gušenje u snu

Napisao 

Zamislite kakav je to užasan osjećaj da vam se svakih sat vremena nekoliko puta dogodi da protiv volje prestanete disati. Upravo se to događa svake noći stotinama milijuna ljudi širom svijeta koji imaju "apneju", poremećaj disanja češći kod muškaraca te kod žena nakon menopauze.

Apneja je poremećaj disanja koji možda ima čak 20 posto stanovništva svijeta, a ravnomjerno je raspoređen po svim zemljama i kontinentima. To znači da u Hrvatskoj od raznih oblika ovog poremećaja može patiti gotovo milijun ljudi, a većina njih uopće ne zna što im se događa!

Jednostavno rečeno, apneja se javlja zbog zatvorenih dišnih putova za vrijeme sna. Struja zraka iz nosa se tada ne može probiti do donjih dišnih putova i nastaje apneja - prekid disanja.

Kad spavamo, prirodno je da se malo opuste mišići koji okružuju naše dišne putove. Čak i ako nemate apneju, mišići oko dišnih putova mogu se toliko opustiti da izazovu manje posljedice, kao što je hrkanje. No problem nastaje kad se mišići koji okružuju dišne putove previše opuste i zatvore dišni put. Ljudima s teškim oblikom apneje može se svake noći dogoditi da prestanu disati po cijelu minutu.

Ponekad ova bolest izgleda dramatično jer prestanak disanja usred noći, a potom "borba" za zrak i forsirano disanje mogu prestrašiti partnera u krevetu. Bolesnik često i nije svjestan apneja iako se neki bude s osjećajem gušenja i nedostatka zraka.

 

10 sekundi

U medicini, apnejom se smatra prekid disanja u trajanju od 10 sekundi ili duže. Svatko može imati po koju apneju tijekom noći, naročito kod velikog umora ili nakon uzimanja alkohola u večernjim satima. No o bolesti se govori kada se javlja više od 5 apneja u jednom satu.

Broj ljudi koji ima apneju nije točno određen. Ako se računa po najstrožim kriterijima, takvih je 5 posto stanovništva. No ako se računaju nešto blaži kriteriji, prema kojima se disanje zaustavlja nekoliko puta tijekom noći, u čitavom je svijetu čak 20 posto stanovništva s ovim poremećajem!

Ljudi koji jako glasno hrču i pritom povremeno dašću ili rokću, mogli bi imati apneju. Ipak, ne možete sami donositi takve zaključke, bez obzira jeste li vi taj koji hrče ili spavate s takvom osobom. Ako glasno hrčete i brinete se da možda imate apneju, pođite doktoru da to provjerite.

 

Bez sna

Razvoj bolesti je obično polagan, gotovo neprimjetan. Apneje se počinju javljati kod bolesnika koji od ranije hrču, ali oni često nisu svjesni svojeg poremećaja. Mnogi odlaze k liječniku tek nakon zahtjeva partnera koji je svjedok njihovog nemirnog spavanja i poremećenog disanja u spavanju. Drugi pak traže pomoć zbog stalne dnevne pospanosti, jer im se spava iako su bili u krevetu 8 pa čak i 10 sati!

Ljudi s apnejom vjerojatno su otpočetka nasljedno skloni toj bolesti, a onda se to poklopilo s nekim od drugih čimbenika. Između ostaloga, na javljanje apneje utječe debljina (glavni uzrok), životna dob i tjelesna građa (zbog toga se smatra da se apneja nasljeđuje). Nadalje, češća je kod muškaraca, kao i kod žena nakon menopauze. Budući da je debljina sve veći problem u Hrvatskoj kod svih dobnih skupina, stalno se otkriva sve više slučajeva apneje i kod djece.

Apneja može jako poremetiti san, a bolesniku se može dogoditi da se budi svakih 30 do 60 sekunda. Čak i u blažim slučajevima, otežano disanje (hipopneja) može biti dovoljno da čovjek ne uspije potonuti u dublji san. Neispavani ljudi tijekom dana imaju razne tegobe, kao što su glavobolje, gubitak pamćenja, rastresenost i blaga deprimiranost, što opet može izazvati vrlo ozbiljne posljedice – na primjer, prometnu nesreću.

 

zrak

Srce i žile

Sve je više pokazatelja da je apneja za vrijeme spavanja povezana s dugoročnim bolestima srca i krvnih žila, koje dovode do srčanog udara, kapi, visokog krvnog tlaka, pa čak i smrti. Naime, srce zbog apneje prima manje kisika. Da to nadoknadi, srce radi pojačano, pa vam se odmah podiže tlak. Dakle, iako vas apneja ne može ubiti gušenjem, dugoročno utječe na zdravlje vašeg srca i žila, poput kolesterola i sličnih tegoba.

Dijagnoza bolesti se postavlja u laboratoriju za poremećaje spavanja, tako zvanim "polisomnografskim" snimanjem. Pretraga je potpuno bezbolna - nekoliko tankih žica prilijepi se na gornju usnicu i grudni koš bolesnika i on spava u apartmanu uz uređaj koji bilježi i kasnije kompjutorski analizira sve potrebne parametre za procjenu stanja dišnih puteva tijekom spavanja, te težinu bolesti,

Ako se ne liječi na pravi način bolest postaje kronična, a ponekad se i pogoršava, što znači da su bolesnici preko dana sve pospaniji, poteškoće s memorijom sve su veće, te rastu i rizici od komplikacija. Bolesnicima se savjetuje da ne uzimaju alkohol poslijepodne i navečer jer on pogoršava apneje.

 

Liječenje

Ako se apneje javljaju samo kod spavanja na leđima, savjetuje se bolesnicima da u džep na leđima pidžame ušiju tenisku lopticu. Kad god će se tijekom noći okrenuti na leđa, to će im smetati i tako ih onemogućavati da spavaju na leđima. Također, bolesnicima koji imaju ovu bolest savjetuje se da smršave, ako su previše debeli.

Jedini učinkoviti način liječenja srednje teških i težih oblika apneja u spavanju je primjena uređaja sa stalnim pozitivnim tlakom koji se skraćeno naziva CPAP (Continuous Positive Airway Pressure). Uređaj se sastoji od male turbine koja stvara pozitivni tlak zraka koji struji preko maske na lice pacijenta. Time se održava dišni put stalno otvorenim. Uređaj radi gotovo bešumno i ne smeta bolesniku.

Korištenjem CPAP uređaja pacijenti mogu slobodno upravljati motornim vozilima i strojevima, a redovitom primjenom CPAP-a noću, smanjuje se i rizik od jedne vrste stresa što ga uzrokuju učestale apneje tijekom noći. Time se smanjuju i svi kronični rizici poput onog od moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, fibrilacije i zatajivanja srca.

Ima i drugih načina liječenja poput aparata za usta, metode s radiovalovima koji učvršćuju i smanjuju sluznicu, te kirurških postupaka kojim se uklanja meko tkivo u ždrijelu i kod jezika kako bi se otvorio dišni put. "Uvulo-palato-pharingo-plastica" (UPPP) kirurška je metoda koja se najviše koristi. Ona skraćuje nepčane lukove i lukove krajnika. Obavlja se pomoću lasera ili kirurški. Međutim, UPPP je posljednje rješenje, jer ipak je u pitanju operacija, a stopa uspjeha je niska: oko 25%.

 

hrkanje

Hrkanje

* U dobi od 30 godina 5 posto žena i 20 posto muškaraca hrče. Sa 60 godina taj postotak kod oba spola iznosi između 40 i 50 posto!
* Neki ljudi koji hrču proizvode buku i od 85 decibela, što je jednako buci prometa na autoputu.
* Pod starost se hrkanje pojačava jer gubitak potkožnog tkiva uzrokuje mlohavost lica. Hrkanje je češće u ljudi koji dišu kroz usta zbog nemogućnosti prolaska zraka kroz nos, npr. zbog upale nosne sluznice i sinusa, nosnih polipa, povećanih krajnika itd.
* Razlog hrkanju kod djece je obično povećana "adenoidna vegetacija" i tonzile. Djeca koja pate zbog poremećaja disanja tijekom spavanja su često hiperaktivna, nemirno spavaju i imaju smetnje u ponašanju. Oko 4 posto djece pati od tog poremećaja koji se može operativno ukloniti.

Pročitano 11238 puta

Ostali članci: bolesti