Utorak, 23 Travanj 2013 04:49

Šparoga

Napisao 

Šparoga pripada najstarijim ljekovitim biljkama. Jedna vrsta šparoge s Dalekog istoka (Asparagus lucidus) bila je u staroj Kini pod imenom Tien man Tung, već oko 3000. god. pr. n. e. vrlo cijenjena ljekovita biljka protiv napadaja suhog kašlja, za jačanje pluća, za liječenje oteklina na koži i čireva i za ublaživanje vrućine i bolova u nogama.

Kupelj za noge od šparoge za prispjelog gosta bio je znak da se domaćin naročito brine da se gost dobro osjeća u njegovom domu. I u starom Egiptu bila je šparoga znamenita i ljekovita biljka. U grobnicama Sakkara piramida, oko 2.700. godina prije naše ere, nalazi se i šparoga naslikana među žrtvenim darovima koji su se "davali" mrtvacu.

Liječnici starog vijeka također su koristili šparogu u ljekovite svrhe. Tako ju je, među ostalim, i Hipokrat upotrijebio protiv bolova u kukovima, a njezin podanak protiv žutice.

 

Vrtne i divlje
Kod nas se u narodu šparoga naziva ovim imenima: beluš, kalenac, kuka, pitome šparoge, pitomi sparog, pitomi šparglin, sparga, šparoga, šparuga, špargelj, šparglin, sparog i vilina metla.
Latinski naziv za biljku je ASPARAGUS OFFICINALIS L.
Šparoga je trajna biljka s kratkim drvenastim i jako razvijenim podankom koji je većinom vodoravan i proviđen dugim i debelim sukorijenjem. Iz podanka tjeraju u proljeće mnogi, poput prsta debeli izdanci bijele boje, pokriveni mesnatim ljuskama, no čim se izdanci pojave na danjem svjetlu, odmah postanu zeleni.

Izdanci se u proljeće režu 20 do 25 cm ispod površine zemlje i daju veoma cijenjeno povrće. Ako se izdanci ostave, oni izrastu u stabljiku visoku i do 1,5 m, koja se razgranjuje i nosi malene, suhe i ljuskave listiće. Izdanci tek treće godine dospijevaju do cvatnje. Cvjetovi su zelenkasto-bijeli, a plodovi su crvene bobe veličine graška. Te bobe rado jedu ptice, jer se u bobama nalazi sjeme. Šparoge rastu, osim u povrtnjacima, i slobodno u prirodi kao poludivlje.

 

Vitamini, kalcij

Izdanci šparoge su slatkasta mirisa i okusa, podanak je također slatkast do trpak, a u bobama sadržano crno sjeme nema ni mirisa ni okusa.

Vrijeme cvatnje je sredinom svibnja do sredine lipnja, a vrijeme sazrijevanja boba u kolovozu. Prvotna domovina šparoge je južna Europa, gdje se često pojavljuje kao samonikla biljka na stjenovitim i šljunčanim riječnim obalama te među kamenjem, naročito na obalnom području. Oplemenjena šparoga mnogo se uzgaja na posebnim gredicama u povrtnjacima. U prirodi najbolje uspijeva u klimatskim uvjetima pogodnim za uzgoj vinove loze.

U travnju i svibnju režu se izdanci šparoge, a podanak sa sukorijenjem iskapa se u jesen. Ljekovite tvari u šparogi su asparagin, masno i eterično ulje, vitamini A, B i C, željezo, fosfor i kalcij. Do 40 posto šećera u podanku nije sadržano u mladim izdancima koji se upotrebljavaju kao povrće.

Svojim ljekovitim svojstvima šparoga nadmašuje neke ljekovite biljke koje su u službenoj upotrebi. Prije svega, treba spomenuti da uživanjem šparoge raste djelatnost bubrežnih stanica i povećava se izlučivanje vode iz tijela. Šparoga je više nego dijetna hrana za oboljele na bubrezima, ali kod upale bubrega, naprotiv, treba izbjegavati šparogu.

 

Za dijetu

Mali sadržaj ugljikohidrata čini šparogu odličnom dijetnom hranom za šećerne bolesnike. Budući da šparoga veže obilno masti, naročito vrhnje i maslac, priprema se kao veoma kalorična za šećerne bolesnike. To je od značenja i za dijetu omršavjelih i neishranjenih osoba, koje se oporavljaju nakon bolesti jer šparoga pobuđuje apetit.

Osim povećanja izlučivanja vode, šparoga ima i svojstvo da lagano otvara. Neprobavljiva duga celulozna vlakna šparoge povećavaju kao balast količinu stolice i na taj način imaju učinak otvaranja.

Nakon uživanja šparoge mokraća ima karakterističan miris, što ne smije uznemirivati, jer je to samo znak da se iz tijela odvode nakupljene otrovne tvari. Ako se uzme 3 puta na dan 0,5 do l g sjemena šparoge u prahu, onda to umiruje stalno povraćanje i ima slično djelovanje na smirenje želuca kao sjeme anisa i kima. Podanak šparoge ubraja se u »korijenje koje otvara«, uz komorač, peršin i celer.

 

Važno:
U pučkoj medicini, kao i u starim bilinarskim knjigama i zapisima, tvrdi se da veće uživanje šparoge uzrokuje pojavu krvi u mokraći (hematurija) pa čak i šećernu bolest, no u tom pogledu ne postoje kliničke potvrde, ali i najbolje ljekovite biljke mogu kod pretjerane upotrebe izazvati štetne posljedice. Neke su osobe pretjerano osjetljive na šparuge (idiosinkrazija), pa se već njihovim diranjem može pojaviti kožni osip. Ta se preosjetljivost pokazuje već pri samom mirisanju, pa je već taj znak neka vrst opomene. Takve osobe ne smiju šparogu ni dirati, ni uživati u njima.

 

Recepti

Izlučivanje mokraće
Čajna mješavina koja se preporučuje za pospješivanje izlučivanja mokraće: u jednakim dijelovima pomiješa se podanak šparoge, komorač, celer i peršin. Od te mješavine uzme se l čajna žlica za l šalicu čajnog oparka, a pije se dnevno l do 2 šalice, u gutljajima i nezaslađeno.

Jačanje srca
60 g šparoge stavi se u 3/4 litre hladne vode i taj pripravak se stavi kroz 8 sati na močenje. U 1/4 litre mlačne vode stave se 2 čajne žlice meda, nakon čega se oba pripravka pomiješaju i od toga se svaki sat uzima po l jedaća žlica.

Jetra, bubrezi...
Pripravak podanka šparoge kuhanog u vodi ili vinu pospješuje rad jetara, odstranjuje žuticu i čisti bubrege i mjehur. Podanak šparoge pomaže protiv bolova u bokovima, a kuhan u vinu i toplo držan u ustima umiruje zubobolju.

Želudac
Šparogu, koja je postala drvenasta, ne treba odmah baciti jer ona daje ukusnu juhu ako se skuha sa zelenjem za juhu, te se na taj način pripremi prava dijetna juha za bolesne želuce.

Pročitano 5082 puta

Ostali članci: ljekovito bilje