Četvrtak, 02 Svibanj 2013 15:14

Kopriva - ljuta, ali zdrava!

Napisao 

Neugledna «ljuta» kopriva sadrži nekoliko desetaka najvrednijih prirodnih ljekovitih tvari, primjerice, željezo, magnezij, natrij, kalij, kalcij, hormone koji djeluju na ispravan rad šećera u krvi, važan encim sekretin, taninsku kiselinu, vitamin A, škrob…

 

 

U našim krajevima rastu dvije vrste koprive. Iako se donekle razlikuju po izgledu, obje mogu opeći i obje su jednako ljekovite:

 

kopriva-velikaa-ll

Velika kopriva

Latinski: Urtica dioica

Narodni nazivi: kopriva obična, pasja kupina, pitoma kopriva 

Velika kopriva je 70-150 cm visoka biljka s trajnim korijenom. Ima dlačice koje završavaju s tvrdim i lomljivim vrhom. Kod najmanjeg dodira vrhovi se prelome, njihov sadržaj se izlije na kožu i uzrokuje žarenje (peckanje). Listovi su joj srcolikog oblika, duguljasti i grubo nazubljeni.  Cvjetovi su neugledni i zeleni, a plod je mali, jednosjemeni oraščić.

 

koprriva3-ll

Mala kopriva

Latinski: Urtica urens

Narodni nazivi: koprivica, ožegavica, sitna žara, žara, žegavica 

Njen izgled ne može se precizno opisati, jer zbog klime i položaja gdje raste može imati različite oblike. No stabljika je obično manja od velike koprive, a listovi su jajoliki, a ne u obliku srca.

Različite vrste kopriva rastu u čitavoj Evropi u blizini naselja, kao trajni korov, uz ograde, te u rjeđim šumama.

Svi dijelovi biljke su ljekoviti i koriste se kad su dostupni, a u proljeće i jeseni kopa se korijen. Čitava biljka ili njeni dijelovi suše se u hladu, a tek nakon sušenja se izrežu na sitne dijelove.

U starim njemačkim spisima bila je kopriva simbol boga munje čiji bljesak također pali i žari, pa se u mnogim krajevima njemačkog jezičnog područja kopriva zove i »Donnernessel« što ukazuje na »Donarnessel«, odnosno, na vezu koprive s Donarom, germanskim bogom oluje.

U novijem pučkom tumačenju se tvrdi da munja tako dobro poznaje koprivu, kao i čovjek, pa izbjegava da u nju udari. Po tom narodnom tumačenju najvjerojatnije i dolazi naša stara poslovica: »neće grom u koprivu«.

 

Kao grom

U narodnom vjerovanju kopriva ima važnu ulogu. U nekim planinskim područjima stavljaju koprivu u ognjište kad se približava nevrijeme »da ne bi grom udario u kuću«. A pivari su prije nevremena stavljali na kace za vrenje veliki grm koprive, kako bi spriječili da im pivo za vrijeme trajanja nevremena ne postane kiselo. Često se djelovanje žaoke koprive povezuje s ljubavnom strašću, a u staro doba dodavali su ljubavnim napicima sjeme od koprive.

Koprivi se u narodnoj medicini oduvijek pripisivala najveća ljekovitost. Staronjemački botaničar Otto Brunfels, uzeo je upravo koprivu kao primjer za divljenje božjoj moći što je »…inače tako prezrenoj biljci dao sposobnost da se sama brani, kako bi radi poniženja oholih i velikih dobila prednost pred prekrasnim ljiljanima i narcisama«.

Jedan od najslavnijih njemačkih slikara Albrecht Durer toliko je cijenio koprivu kao ljekovitu biljku da je to prikazao na svojoj najpoznatijoj slici, gdje anđeo nosi koprivu k nebeskom prijestolju. 

 

Salata, sok…

Kao i mnoge druge vrijedne ljekovite biljke, koprivu danas većina ljudi kod nas smatra korovom, ona se ne bere, niti uzgaja. No u svijetu je u posljednje vrijeme kopriva postala jedna od najcjenjenijih ljekovitih biljaka jer se čitava može koristiti kao salata ili varivo.

U proljeće se priređuje povrće poput špinata iz nježnih listova koprive ili se listovi sasvim lagano popare i jedu kao salata ili kao dodatak salati. Vrlo je preporučljiva mješavina jednakih dijelova svježe sabranih koprivinih listova i listova špinata. Najvažnije je što koprivu uopće ne treba sušiti ili prerađivati da bismo dobili sve njezine ljekovite sastojke.

Kopriva se može upotrebljavati na razne načine. Smatra se da je jedan od najdjelotvornijih načina uzimanje svježe istiještenog soka, no pritom treba paziti da se sok uzima neposredno nakon tiještenja. Istiješteni sok ne smije prijeći u vrenje, a izuzetno se može čuvati nekoliko dana spremanjem na tamno i hladno mjesto. Sok se može razrijediti s malo vode kako bi bio ugodnijeg okusa.

Svježi sok od koprive prema nekim stručnjacima može se koristiti čak i kao preventivno sredstvo, odnosno lijek protiv oštećenja radioaktivnim zagađenjem zraka. Ova zagađenost uzrokuje ponekad opasno povećanje leukocita u krvi, a te se sprečava ili liječi uzimanjem svježeg soka koprive 3 - 4 ča­šice dnevno. Sok od koprive može se konzervirati kao i sok od voća i povrća.

Ako se kopriva pije kao čaj, tada se priprema kao oparak. Za pripremu čaja uzimaju se 2 čajne žlice sitno izrezane koprive koje se preliju sa šalicom vrele vode. Ako nije drugačije preporučeno, dnevno se piju 2 do 3 šalice toplog, nezaslađeno čaja ili pomiješanog s medom.

 

Ljekovite vrijednosti

Jača otpornost

Kopriva se među ljekovitim biljem ubraja u najbolje sredstvo za opće jačanje organizma jer čisti krv, otklanja bljedoću i slabokrvnost, jača otpornost prema bolestima, bilo da se radi o prehladi, reumatskim bolestima, gihtu…

Bubrezi i mjehur

Ona pomaže kod bolesti mokraćnih kanala, zadržavanja mokraće,  otklanja upalu bubrega, vodenu bolest, stvaranje bubrežnog i mokraćnog pijeska, pa čak i stvaranje bubrežnih kamenaca.

Stolica

Kopriva pospješuje stolicu pa dovodi do pražnjena stvrdnutih tvari i pobuđuje izmjenu tvari.

Krvarenje

Dokazano je da može izliječiti povraćanje krvi, krvavi kašalj, krvavo mokrenje i prejako krvarenje kod menstruacije.

Šećer u krvi

Ekstrakt koprive može sniziti sadržaj šećera u krvi zbog utjecaja encima sekretina na žlijezde koje izlučuju probavne sokove za rastvaranje masti, bjelančevine i ugljikohidrata.

Jetra, želudac…

Uzimanje 2-3 šalice čaja od koprive dnevno tijekom više tjedna pomaže kod bolesti jetre, žuči i slezene, čak i kod tumora slezene, protiv prekomjerne sluzi želuca i organa za disanje, grčeva u želucu, čireva na crijevima i želucu, probavnih smetnji i bolesti pluća. Kod plućnih bolesti preporučuje se čaju dodati obilno meda.

Rast kose

Korijen koprive promiješan sa čistim vinskim octom služi kao sredstvo za porast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv stvaranja prhuti. Ovaj se napitak pije u manjim količinama pomoću čajne žlice, a u isto vrijeme upotrebljava se i kao voda za kosu.

Ocat koprive pravi se tako, da se sitno izrezani korijen koprive stavi kroz nekoliko tjedana u jaki vinski ocat, dobro zatvorena boca postavi se na sunce, a nakon toga se sadržaj ocijedi. Ni u kojem slučaju ne smije se upotrebiti umjetni ocat.

Proljetna kura

Zbog velike količine vitamina A, raznih mineralnih soli, biljnih hormona i encima sekretina koji povoljno djeluje na povećanje broja crvenih krvnih tjelešaca, sok ili salata od koprive koristi se u proljeće za otklanjanje potištenosti i proljetne premorenosti, a sprečavaju se čak i bolesti uzrokovane pomanjkanjem životno potrebnih tvari u ishrani.

Za životinje

Čaj od koprive daje se bolesnim domaćim životinjama kod grčeva u crijevima. Od sitno izrezanog i u masti istopljenog korijena koprive radi se mast kojom se maže dlaka konja, da bi životinja dobila svjež i zdrav izgled. Suhe koprive treba obilno primiješati sijenu, jer pospješuje kod krava izlučivanje mlijeka i vrlo je zdrava hrana.

Rakija

Rakija od koprive pravi se tako da se u litru jake rakije stave 2 pune pregršti svježeg koprivinog lista, ostavi 4 do 8 tjedana na toplini ili na suncu. Od tako dobivene rakije uzima se 1 rakijska čašica ujutro natašte i uvečer, 1 sat nakon večere kod žgaravice, pečenja i krvarenja želuca, čireva želuca i crijeva. Ovom se rakijom ispiru rane, gnojni apscesi, čirevi i kožne nečistoće. Njome se trlja i tjeme kod jakog stvaranja prhuti.

 

 

Pročitano 5334 puta

Ostali članci: ljekovito bilje